UMJESTO GOTOVO 40 TISUĆA KVADRATA ZA ŽIVOT PULSKIH KREATIVACA I CIVILNOG SEKTORA, VEĆI DIO BIŠVE KASARNE JOŠ UVIJEK DEVASTIRAN A ODNOSI MEĐU UDRUGAMA NARUŠENI

'Projekt Rojc' - sve dalje od multimedijalnog centra

8.JPGNakon skoro deset godina od početka projekta veliki dio bivše kasarne od 38 tisuća četvornih metara zjapi prazan i devastiran, a nedavno se u „uređenom" prostoru urušio dio žbuke sa stropa na trećem katu Rojca otvorivši brojna pitanja o gradskom (ne)uspjehu u stvaranju multimedijalnog centra i prenamjeni jednog od bivših vojnih objekata, kojih je u Puli puno, čini se i previše za sposobnost upravljanja gradskih čelnika koji posljednjih godina stoluju u ovom gradu

Piše Ivana Vukan

Snimio Igor Levak

Krajem 90-ih, nakon što je bivšu kasarnu Karlo Rojc napustila prvo vojska, a potom i prognanici i izbjeglice koje su tamo bili smješteni, Grad je odlučio uređene prostorije južnoga krila dati na korištenje za 30-ak udruga neprofitnog karaktera iz područja kulture, ekologije, rada s mladima i sporta. Udruge su vlastitim sredstvima uredile dodijeljene im prostore dok se Grad obavezao voditi brigu o zajedničkim prostorima i ostalim troškovima koje zgrada zahtjeva. Time se, kako stoji u gradskom projektu, stvorio temelj za osnivanje multimedijalnog centra civilnog sektora Pula.

Isti projekt spominje uređenje hostela za goste kulturnih, sportskih i drugih manifestacija, kao i izgradnju studentske menze otvorenoga tipa, a završetak projekta znači da će svih 35 tisuća četvornih metara vojarne biti uređeno i u službi civilnog sektora. Danas, deset godina poslije, može se zaključiti da se „od temelja za osnivanje" nije krenulo dalje a i njegova je koncepcija narušena i urušena.

Prethodno je, podsjetimo, rađeno i skupo plaćeno barem desetak idejnih projekata koji su, mahom, u tom prostoru nadomak središta Pule, vidjeli centar glazbene kulture. Bilo je govora da će u Rojc preseliti osnovna, srednja i visoka muzička škola, da će se urediti koncertna dvorana, dvorište... Uz lutanje od projekta do projekta, od koncepcije do koncepcije, konkretno se nije napravilo ništa, a priča se počela sama pričati.

11.JPG RADOVI 8. RADIONICE KROJCBERGA projekta kojim se trudi unijeti dašak svježine unutar prostora i povezati korisnike prostora kroz rad umjetničkih radionica

Rojc - čudna zgrada

Međutim, nakon skoro deset godina od početka projekta veliki dio zgrade od 38 tisuća četvornih metara zjapi prazan i devastiran, a nedavno se u „uređenom" prostoru urušio dio žbuke sa stropa na trećem katu Rojca i time otvorio brojna pitanja o gradskom (ne)uspjehu u stvaranju multimedijalnog centra i prenamjeni jednog od bivših vojnih objekata, kojih je u Puli puno, čini se i previše za sposobnost upravljanja gradskih čelnika koji posljednjih godina stoluju u Puli. Projekt koji je trebao središte kulture i sporta i ostalih aktivnosti za sve dobne skupine Puljana, posebno za mlade alternativce i kreativce, čini se da je od početka krenuo krivim smjerom. Točnije, krenulo se s kraja umjesto s početka. Bez prethodnog uređenja i definiranja točnih kriterija, kako u dodjeli prostora tako i o brizi o cijelom kompleksu, udruge su se useljavale jedna po jedna, problemi su se počeli gomilati i plemenita namjera se polako gubi iz vida. Kako smo čuli od većine korisnika Rojca između udruga i Grada, kao i između samih udruga koje su nastanile Rojc, nema konstruktivne komunikacije te zbog toga nastaju brojni problemi i financijski i međuljudski, a javnost dobiva potpuno iskrivljenu sliku.

Da u Rojcu život nije na razini koju žele i koju su si zamislili korisnici govore i rečenice koje stoje na rojcnetu: Rojc je multikulturalan, ali nedovoljno organiziran da bi se smatrao društvenim centrom. Njime nekoordinirano upravljaju udruge(svojim prostorima) i Grad Pula(zajedničkim prostorima). Vrata korisnika Rojca prečesto su zatvorena. Zbog male prepoznatljivosti u zajednici i unatoč dobrom imageu pojedinih udruga i stanovnika Rojca, zgradu se uglavnom percipira kao „čudnu", zgradu u kojoj rade neprofitne organizacija koje su eto barem spriječile propast objekta. No, i kreativno jezgro Rojca, koje bi moglo oplemeniti i probuditi Pulu kao da je, uz rijetke iznimke, zamuklo ovu godinu-dvije povlačeći se u neku samodostatnost.

2.JPG SVE UDRUGE vlastitim zalaganjima i sredstvima uređuju svoje prostorije

Buršić: Sportskim udrugama bitan samo besplatni prostor

- Rojc je prvotno zamišljen kao prostor koji će okupljati brojne aktiviste i udruge koje će promicati razvoj civilnoga društva i biti opće društvene važnosti za cijelu zajednicu. Međutim - nekada subkulturni centar, Rojc se sve više počeo pretvarati u sportski centar u kojima brojni, izuzev članarina, ubiru dobru lovu što ih automatski svrstava u profitabilni sektor kojemu u Rojcu nije mjesto. A i sami se postavljaju tako da im je samo njihov prostor bitan, a ne cijela zgrada kao zajednički prostor. Dođu, projure hodnikom u svoj prostor, obave svoje i isto tako projure van.

Ovdje su se počele okupljati brojne delikventne skupine i nešto što je trebalo imati plemeniti cilj slučajno se pretvorilo u sinonim za loše društvo i brojne poroke, komentirao je Edgar Buršić iz udruge Monteparadiso te dodao kako je Rojc otvoren svim korisnicima i članovima naše zajednice koji žele sudjelovati u nekim aktivnostima, no, istovremeno ne bi trebao biti otvoren za javnost bez određenog cilja.

Kako bi pridonijeli što boljoj organizaciji i zajedništvu unutar same zgrade pokušali su i s osnivanjem saveza udruga Rojca, ali kako priča Buršić veći dio sportskih udruga to ne zanima, u interesu im je samo besplatan prostor.

- Sistem od početka ne funkcionira i sada jednostavno nije moguće ispraviti propušteno, zavladala je svojevrsna malodušnost jer se nikome više ne da ispravljati „krive Drine". Žalosno je što se sve radi bez nekih definiranih kriterija od dodjele prostora, do nadzora rada unutar tih prostora kao i samo uređenje cijelog kompleksa koje je bez nekog konkretnog i ostvarivog plana. Smatram da je Rojc trenutno daleko od kulturnog i multimedijalnog centra, više bih ga definirao kao sportski i new age centar, objašnjava Buršić te dodaje kako izgleda da ipak kako velikom broju pojedinaca odgovara upravo ovakvo kaotično stanje koje je slikovito usporedio s karcinomom. - Ako netko umire od raka koji je već metastazirao ne vrijedi ga liječiti, treba ga pustiti da umre i samo mu bolove olakšati morfijem. Postojala je jedna ideja o osnivanju javne ustanove koja neće biti vezana za gradsku upravu nego će njome upravljati pet članova od kojih bi tri bili predstavnici udruga smještenih u Rojcu i dva predstavnika Grada koji bi zajednički upravljali zgradom i rješavali probleme. No, kako kaže Buršić, iz Grada su na ovaj prijedlog dobili negativan odgovor.

1.JPG UNATOČ DOBROM IMAGEU pojedinih udruga i stanovnika Rojca, zgradu se uglavnom percipira kao čudnu zgradu neprofitnih organizacija

Gradski ured dodjeljivao prostore bez kriterija

Kao što je već rečeno u početku su prostori dodjeljivani udrugama koje djeluju u civilnom, neprofitnom sektoru. Međutim, nakon nekog vremena prostori su se od strane Upravnog odjela za kulturu koji ima nadležnost nad Rojcom, počeli dodjeljivati po nečijem osobnom nahođenju, bez točne strategije i jasnih prioriteta uslijed čega se izgubila prvobitna ideja i blago rečeno stvorio se kaos. Na jednom od zajedničkih radnih sastanaka predstavnika udruga i Grada od strane udruga predloženo je da se prostor dodjeljuje putem javnog natječaja te da se osnuje relevantna komisija koja će godišnje vršiti kontrolu i evaluaciju svih korisnika zgrade. Tako bi Grad dobio jasnu sliku djelovanja pa bi iz proračuna izdvajao sredstva samo za udruge od općeg interesa dok bi drugi sami trebali snositi troškove, dok bi oni koji unutar prostora stvaraju profit trebali izgubiti pravo na korištenje prostora. Prijedlog je naravno odbijen te se i dalje sve udruge, a njih je trenutno 107, tretiraju isto što je, naravno, prouzrokovalo sve veće troškove.

Tako je jednom prilikom Klara Udovičić, pročelnica gradskog odjela za kulturu, konstatirala da je situacija u Rojcu izmaknula kontroli jer će troškovi održavanja Rojca do 2008. godine skočiti s 1,5 na 2,2 milijuna kuna što gradski proračun više ne može podnijeti. Tako je na zadnjoj sjednici Gradskog poglavarstva odlučeno da će od 1. siječnja sljedeće godine korisnici prostora u Rojcu sudjelovati u sufinanciranju svih troškova režija i održavanja zgrade i kruga oko nje. Visina participacije kretat će se između jedne i sedam kuna po četvornome metru, ovisno o kategoriji u koju će ih svrstati, naravno, članovi gradskog poglavarstva. - Na taj bi se način osiguralo 417 tisuća kuna godišnje, a ostatak od 1,8 milijuna i dalje bi se podmirivalo iz proračuna.

Brojni stanovnici i korisnici prostorija bivše vojarne ne protive se plaćanju dijela troškova jer drugi prostor nemaju, a i smatraju da je ovaj i ovakav prostor koji okuplja brojnu djecu i druge građane u različitim aktivnostima Puli neophodan. No, žele da im se onda osiguraju osnovni uvjeti normalnog funkcioniranja te da zgrada konačno počne ličiti na zamišljeno multimedijalno središte koje ima svoju opće korisnu svrhu, a za što se svi zajedno zalažu. No, čini se da u Gradu, osim što su zabrinuti zbog troškova, nemaju ideju niti što bi Rojc trebao biti niti kako da to postane.

13.JPG Studentski centar

Petrinić: današnji sustav je kaotičan i mutan, treba nam transparentnost i briga o prostoru

Ivica Petrinić iz udruge Zelena Istra naglasio je kako se oni kao i većina drugih korisnika u potpunosti uključuje u sve ideje i projekte kojima bi se poboljšao rad i funkcioniranje unutar Rojca kao multimedijalnoga centra. - Konstantno se zalažemo za stvaranje jednog poštenog i ozbiljnog sistema koji bi funkcionirao kroz osnivanje javne ustanove kroz koju bi rad svih korisnika zgrade i uložen novac bio transparentan i javan. Jer, današnji sustav potpuno je netransparentan i mutan, stoga buduće sufinanciranje od strane udruga smatramo nepravednim jer nitko ne želi plaćati mutne troškove. Slažemo se s predstavnicima grada da su troškovi sve veći i da je sufinanciranje nužno, ali ono prvenstveno zahtjeva reorganizaciju i transparentan rad koji bi potaknuo korisnike na štednju i brigu o prostoru, objašnjava Petrinić te dodaje kako je Grad nažalost odbacio sve njihove prijedloge i odlučili su se za sufinanciranje od strane udruga, a kategorizaciju će oni sami napraviti. - Samo se nadam da će znati pravilno razlikovati korisnike Rojca i njihov doprinos zajednici kao i da će se prikupljena i sav ostala sredstva namijenjena Rojcu javno, transparentno i odgovorno koristiti, priča Petrinić i naglašava kako je potrebno riješiti komunikaciju i odnose u samom Rojcu koji se nameću kao još jedan važan problem koji ometa ispravljanje kaotičnog stanja koje trenutno vlada. Jer, kako kaže, brojnim korisnicima bitan je samo prostor koji im je na raspolaganju bez naknade, a s druge strane ne žele sudjelovati u organizaciji, niti se odazivaju na radne sastanke na kojima se zajednički pokušava iznaći najbolje rješenje.

Dok Eros Čakić, bivši gradski kulturni pročelnik a sada osoba „koja je u ime grada zadužena za Rojc", najavljuje da projekt Rojc treba prerasti u nešto drugo i veće dok se ono pozitivno što Rojc donosi ne počne urušavati, u samoj zgradi se ne nazire neka svjetlija budućnost. Jedino što se događa je porast broja korisnika koji se nastanjuju u napola devastirane prostore velikih zidina bivše vojarne.

Nitko ne zna što bi „to drugo i veće" trebalo biti, kako bi trebalo izgledati i kada bi se moglo dogoditi ako nije u ovih deset godina. Hoće li mladi Puljani možda, u nekom novom vremenu, pred naletom kapitala izgubiti svoj centar? Nije teško zamisliti da se netko dosjeti kako bi to bio idealan „gradski hotel" - 38 tisuća kvadrata dobra je ješka a barem takvih vizionara, za razliku od ovih drugih, Puli ne nedostaje.

14.JPG Studentski centar

9.JPG PROSTOR HACKLABA koji je nekada okupljao veliki broj ljudi zjapi prazan jer kako kaže Buršić sistem od početka ne funkcionira kako treba i sada jednostavno nije moguće ispraviti propušteno, zavladala je svojevrsna malodušnost jer se nikome više ne da ispravljati „krive Drine"

Objavljeno u tjedniku Barkun 02.11.2007

-- IvicaPetrinic - 19 Nov 2007
Topic revision: r2 - 19 Nov 2007, IvicaPetrinic
 

This site is powered by FoswikiCopyright © by the contributing authors. All material on this collaboration platform is the property of the contributing authors.
Ideas, requests, problems regarding Foswiki? Send feedback