 Demokracija u praksi - novi projekt Zelene Istre
|
|
|
|
|||
"Ovaj projekt financira EU"
|
%NEWS{pattern="---\+\+(!!)?"}%
Vijesti projekta DEMOKRACIJA U PRAKSIProsinac 2009 - Rezultati istraživanja o primjeni Aarhuške konvencije potvrdili - u Hrvatskoj je sudjelovanje javnosti još uvijek samo stvar zadovoljavanja formeThe European Environmetal Bureau (EEB) vodeća je organizacija u Europskom Eco-forumu koja se bavi pitanjima provedbe Aarhuške konvencije (ECO Forum je ad hoc koalicija okolišnih organizacija koje djeluju na području UNECE-a). EEB je u sklopu Eco-foruma tijekom 2009. godine proveo istraživanje o provedbi Aarhuške konvencije u europskim zemljama. Istraživanje je potvrdilo da je sudjelovanje javnosti u okolišnom odlučivanju u Hrvatskoj još uvijek u povojima, te da se svodi na zadovoljavanje forme uključivanja javnosti bez mogućnosti javnosti da utjcče na konačni ishod odluke. Rezultate istraživanja o stanju u Hrvatskoj tj. o hrvatskom demokratskom deficitu pročitajte ovdje:28.11.2009. - Primjedbe Zelene Istre na Studiju utjecaja na okoliš terminala za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku17.-18.11.2009. - Forum u Vilnijusu: Društvena odgovornost kao ISO standard Predstavnica Zelene Istre je kao članica hrvatske delegacije, predvođene Hrvatskim zavodom na normizaciju, sudjelovala na Forumu o ISO standardu za društvenu odgovornost održanom u Vilniusu (Litvanija) 17. i 18. studenog 2009. u organizaciji Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO).
S izradom ISO standarda za društvenu odgovornost 26000 započelo se još 2004. godine. Nakon vrlo širokog kruga konzultacija sa zainteresiranim akterima iz cijelog svijeta, izrađen je nacrt standarda, koji je prezentiran i u Vilniusu. Nakon aktivnog sudjelovanja u diskusiji s komentarima i prijedlozima na prijedlog standarda, hrvatska će delegacija svoje komentare na nacrt teksta uputiti i u pismenom obliku nadležnom tehničkom odboru. Predstavnica Zelene Istre obradit će dijelove koji se odnose na transparentnost i sudjelovanje javnosti.
Pod društvenom odgovornošću se podrazumijeva odgovornost za utjecaj vlastitih odluka i aktivnosti na društvo i okoliš, transparento i etičko ponašanje i poslovanje, doprinos održivom razvoju, zdravlju i dobrobiti društva, te ispunjavanje očekivanja zainteresiranih aktera. Svrha ISO standarda 26000 je pružanje smjernica i poticanje organizacija da u svom poslovanju poduzmu više od zakonom propisanih obaveza, te da olakša razumijevanje temeljnih principa društveno odgovornog ponašanja. Poglavlja koja su obrađena ISO standardom 26000 su: ljudska prava, diskriminacija, politička, društvena, kulturna i ekonomska prava, socijalni dijalog, zdravlje i sigurnost na radu, prevencija onečišćenja, održivo korištenje resursima, ublažavanje klimatskih promjena, zaštita potrošača, pošteni marketing, uključivanje javnosti, uključivanje zajednice, razvoj tehnologija itd.
Danas se pojam društvene odgovornosti često zloupotrebljava, naročito u slučaju zagađivača koji svoju lošu reputaciju nastoje poboljšati dajući donacije zajednici (njima je Greenpeace namijenio izvrstan slogan kampanje protiv greenwashinga - "Očisti svoje djelo, a ne image"). Standard ISO 26000 doprinijet će razlikovanju društvene odgovornosti od takvih pokušaja kupovanja naklonosti.
15.11.2009. Revizija dijela studije ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš za izgradnju magistralnog plinovoda Vodnjan – UmagU okviru aktivnosti projekta “Demokracija u praksi”, SIA ELLE, međunarodna konzultantska tvrtka za okoliš iz Latvije revidirala je dio studije ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš za izgradnju magistralnog plinovoda Vodnjan – Umag, naručitelja Plinacro d.o.o., a koji se odnosi na dio trase koja prolazi kroz Limski kanal, buduće mreže NATURA 2000. Revizija je pokazala da originalna studija, izrađena od strane Instituta građevinarstva Hrvatske d.d. ne ispunjava minimum EU standarda u segmentima gdje se obrađuje aspekt utjecaja na prirodu. I sam izrađivač Studije navodi da će zahvat imati značajne negativne utjecaje na zaštićena područja u blizini Limskog kanala (značajni krajobraz "Limski zaljev" i posebni rezervat u moru "Limski zaljev), ali u istoj ne razmatra mogućnosti za drugom trasom koja bi zaobišla ovo zaštićeno područje. Primjer plinifikacije Istre još je jedan primjer gdje su interesi gospodarstva nadjačali interese zaštite prirode.14.11.2009. CGO Kaštijun: Primjedbe i prijedlozi Zelene Istre u proceduri Europske banke za obnovu i razvojU okviru javne rasprave o izgradnji centra za gospodarenje otpadom na Kaštijunu, koja je trajala do 14. studenog, Europskoj banci za obnovu i razvoj poslali smo primjedbe i zatražili da se ne odobri zatraženi kredit javnom poduzeću Kaštijun d.o.o. I to zato što smatramo da javno poduzeće Kaštijun d.o.o., u nastojanju da silom nametne projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Kaštijun stanovništvu Istarske županije, posebno lokalnoj zajednici s područja grada Pule i općine Medulin, nije zadovoljilo minimalne standarde dobre međunarodne prakse zaštite okoliša i uključivanja javnosti u odlučivanje. Podsjetimo da je Kaštijun d.o.o zatražio kredit usprkos tome što se projektu protivi Općina Medulin i šira lokalna zajednica i da postoji realan rizik negativnih utjecaja na gospodarstvo, turizam, ekološki sustav i zdravlje Istrana. Budući da bi odobravanjem traženog kredita Europska banka prekršila vlastite pravilnike, tj. Politiku zaštite okoliša i Politiku informiranja javnosti, vjerujemo da do potpisivanja ugovora neće doći. Evo samo nekih standarda koje EBRD propisuje:
6.11.2009. - Cjelovita studija utjecaja na okoliš LNG terminala na Krku objavljena na internetu - značajni doprinos boljoj praksi sudjelovanja javnostiPročitajte cijeli članak objavljen u Novom listu:19.-22.listopada 2009. - Održan trening seminar na temu „Uključivanje dionika u izradi planova upravljanja morskih zaštićenih područja“ U Hotelu „Odisej“ (Pomena, Mljet) od 19. do 22. listopada 2009., održan je trening seminar na temu „Uključivanje dionika u izradi planova upravljanja morskih zaštićenih područja“. Na seminaru je sudjelovalo 15 sudionika, predstavnika NP Brijuni, PP Telašćica, NP Kornati, PP Lastovsko otočje, NP Mljet, JU za upravljanje zaštićenim područjima Dubrovačko–neretvanske županije, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Ministarstva kulture te Udruge Sunce. Seminar je organiziran od strane Udruge Sunce, a vođen je od strane međunarodnih stručnjaka iz Dialogue Matters-a iz Engleske.
Tijekom seminara sudionici su imali prilike upoznati se stupnjevima i metodama uključivanja javnosti u procese donošenja odluka te stekli nova znanja i vještine u organizaciji i vođenju konzultacijskih radionica. Također, osmišljen je preliminarni nacrt konzultacijskog procesa za izradu planova upravljanja gore navedenih parkova. Dovršetak nacrta konzultacijskog procesa planiran je do kraja 2009., a njegova provedba u 2010. godini.
Seminar je financiran iz projekta MedPAN? South koji za cilj ima podržati hrvatska morska zaštićena područja u izradi planova upravljanja te projekta Demokracija u praksi kojeg financira Europska unija putem Phare programa, a ima za cilj ojačati sudjelovanje javnosti u donošenju odluka u zaštiti prirode. Sudjelovanje predstavnika JU za upravljanje zaštićenim područjima Dubrovačko–neretvanske županije sufinancirano je od strane projekta COAST.
Osim radnog dijela seminara organiziran je posjet NP Mljet te prezentacija Druge hrvatske ženske ekspedicije „Everest 2009“ kojeg je održala zaposlenica Sunca i učesnica ekspedicije, Milena Šijan.
Također, NP Mljet posjetio je brod ekspedicije Fondacije Antinea (www.antinea.org). Brod Fleur de Passion će pod motom Changing Oceans na (www.changingoceans.org) u sljedećih 10 godina posjetiti mnoga svjetska morska zaštićena područja, dokumentirati bioraznolikost podmorja i prijetnje morskom ekosusutavu. Nakon posjeta NP Mljetu, ekspedicija odlazi u obilazak PP Lastovsko otočje.
30.10.2009. - Ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije: primjedbe i prijedlozi Zelene IstreU sklopu javne rasprave o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije, koje se odnose isključivo na osiguranje prostorno-planskih uvjeta za postavljanje samostojećih antenskih stupova (mobilni telefoni) i na usklađivanje sa Zakonom o zaštiti prirode, uputili smo svoje primjedbe i prijedloge. U prilogu možete pročitati cjeloviti tekst primjedbi odnosno zahtjeva kojima, između ostalog, tražimo utvrđivanje zaštitne ili sigurnosne zone od 500 metara oko građevinskih područja unutar koje se ne bi smjeli postavljati samostojeći antenski stupovi, dok za one postavljene na građevinama tražimo usklađenje s Pravilnikom o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku i telekomunikacijsku opremu. Osim toga, tražimo da se, u skladu sa Zakonom o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima, identificiraju najvrjedniji istarski krajobrazi na kojima se takve antene ne bi smjele postavljati. Predložili smo i uvrštavanje staništa rječnog raka u područja predviđena za zaštitu kao dijelova prirode od državnog i županijskog značaja, te da se pokrene postupak njihove preventivne zaštite.2.10.2009. - U Omišlju na predstavljanju projekta LNG terminala Zelena Istra prezentirala mogućnosti sudjelovanja javnosti u postupku procjene utjecaja na okoliš
Predstavnica Zelene Istre je na poziv Adria LNG d.o.o. pred 150 cca zainteresiranih okupljenih u osnovnoj školi u Omišlju na Krku predstavila mogućnosti sudjelovanja javnosti u postupku procjene utjecaja na okoliš za terminal za ukapljeni plin planiran na otoku - postupak koji bi uskoro i službeno trebao započeti. Na početku predavanja je istaknula kako je, nažalost, još uvijek poštivanje procedure i dalje jedini preduvjet legitimiteta postupka procjene utjecaja na okoliš umjesto da legitimitet bude "zarađen" asimiliacijom inputa javnosti u konačnu odluku. Ne postoji nikakva obaveza da se primjedbe javnosti usvoje već se ona odnosi jedino na pružanje mogućnosti javnosti da iznese svoje mišljenje. Smisleno sudjelovanje javnosti može osigurati samo primjena bolje prakse koja nadilazi obaveznu zakonom propisanu birokratsku proceduru. Nastavila je iznoseći primjere bolje prakse koje bi Adria LNG mogla primijeniti poput objave cjelovitog teksta studije utjecaja na okoliš na internetu, pojedinačnih odgovora na primjedbe upućene u pismenom obliku, direktno pregovaranje s predstavnicima zainteresirane javnosti i, u slučaju realizacije projekta, laki pristup rezultatima praćenja mjera zaštite okoliša utvrđenih rješenjem i formiranje grupe za praćenje provedbe programa zaštite okoliša u kojoj će svojim predstavnicima biti zastupljena lokalna zajednica.  Upozorila je na opasnost da se i aktivnosti koje je poduzeo investitor radi boljeg informiranja javnosti u ovom slučaju, a predstavljaju više od zakonom propisane obaveze poput javne rasprave o sadržaju studije utjecaja na okoliš, izložbe o projektu organizirane u Omišlju pa i same prezentacije projekta prije službenog početka javne rasprave te poziv predstavnice udruge za zaštitu okoiša na predstavljanje mogućnosti sudjelovanja javnosti, ipak na kraju svedu na_ public relations_ ili na uobičajenu obranu unaprijed donosenih odluka ili smirivanje zabrinute javnosti obećanjima rješenja koja se kasnije neće poštivati. Osnovno je pitanje da li je investitor uopće ostavio mjesta za promjene u projektu i pregovore s lokalnom zajednicom. Odgovarajući na pitanja prisutnih, generalni direktor Adria LNG d.o.o., Michael Mertl izjavio je da cjeloviti tekst studije utjecaja na okoliš neće biti dostupan na internetu, dok je odgovor na pitanje o želji za pregovorima s lokalnom zajednicom o eventualnim ustupcima i naknadama ostao nedorečen; Mertl se, naime, pozvao na hrvatske propise koji definiraju njihove obaveze, ali prihvaćajući i mogućnost pregovora.
23.9.2009. - Zahtjevi Zelene Istre upućeni Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije u vezi s Izmjenama i dopunama Prostornog planaZavod za prostorno uređenje Istarske županije dostavio nam je informaciju o započetom postupku izmjena i dopuna prostornog plana Istarske žuopanije zajedno s pozivom na dostavu primjedbi, prijedloga i komentara, što smo i učinili. Ovdje pogledajte što smo ih zatražili odnosno upozorili:18.9.2009. - Međunarodna mreža organizacija za zaštitu okoliša "AdriaticGreeNet" organizirala je konferenciju za novinare u Piranu u vezi s planiranom izgradnjom plinskih terminala u Tršćanskom zaljevu Na konferenciji su ponovo predstavili svoja stajališta u vezi s planiranom izgradnjom plinskih terminala u Tršćanskom zaljevu odnosno Sjevernom Jadranu. Predstavnici mreže, među kojima i predstavnica Zelene Istre, ocijenili su i analizirali stavove koje u posljednje vrijeme po tom pitanju iznose nadležna ministarstva za okoliš i vanjskih poslova Slovenije i Italije, predstavnici regionalne i lokalne uprave i okolišne nevladine organizacije, kao i po pitanju drugog bloka nuklearne centrale Krško. Bilo je riječi i o razlozima zbog kojih se do danas ni u Sloveniji, ni Hrvatskoj ni Italiji nije nikad proveo niti jedan postupak procjene utjecaja na okoliš prema proceduri koju predviđa Espoo konvencija i kako bi ta procedura, zapravo, trebala izgledati. Govorili su se o utjecaju i primjedbama na izgradnju terminala za ukapljeni plin u mjestu Zaule kod Trsta kao i o nužnosti cjelovite zaštite Sjevernog Jadrana (Piranski protokol). Stanje u okolišu Sjevernog Jadrana, s planiranom energetskom infrastrukturom i korištenjem postojećih resursa te način na koji se u okviru Jadranske euroregije pristupa integriranom upravljanju tim zajedničkim resusrom, ne osigurava u ovom trenutku učinkovitu zaštitu okoliša.
1.9.2009. - Zelena akcija i Zelena Istra pripremile komentare na prijedlog strategije Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje projekata s područja nekretnina, turizma, energetske učinkovitosti itd. (Draft 2009 Property Sector Strategy),iskoristivši priliku da upute upozoravajuće signale Banci u vezi s utjecajem na okoliš i društvo investicija u navedenim sektorima. Ovdje možete pročitati prijedlog strategije i naše komentare:Kolovoz 2009. Prijedlog nacrta Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu!Na javnom uvidu do 13. kolovoza 2009. nalazi se nacrt Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu kojeg je izradilo Ministarstvo kulture. Po njegovoj konačnoj izradi i stupanju na snagu Pravilnik bi trebao zamjeniti postojeći Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07). Pravilnik je izuzetno značajan za zaštitu prirode u Hrvatskoj jer propisuje sadržaj, rok i način provedbe postupka ocjene prihvatljivosti zahvata, planova i programa za ekološku mrežu. Također njime se definira način sudjelovanja i obavješćivanja javnosti u postupku. Udruga Sunce nije zadovoljna sa sadržajem Pravilnika te smatra da isti može biti osmišljen kvalitetnije kako bi zaista doprinijeo provedbi zaštite prirode u Hrvatskoj, odnosno zaštiti i očuvanju ekološke mreže. Također smatramo da se predloženim nacrtom Pravilnika u potpunosti ne omogućava sudjelovanje i informiranje javnosti o svim dijelovima postupka ocjene prihvatljivosti zahvata, plana ili programa za ekološku mrežu. Cijelokupni tekst primjedbi Udruge Sunce dostupan je u slijedećem dokumentu.
Lipanj 2009. - Odgovori na pitanja i komentare u postupku izdavanja upute o sadržaju Studije o utjecaju na okoliš za terminal ukapljenog plina u Omišlju na otoku KrkuInvestitor za navedeni projekt, Adria LNG, uputila je MZOPUG zahtjev za izdavanje upute o sadržaju Studije o utjecaju na na okoliš za terminal za ukapljeni plin. Adria LNG je, iako prema Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš ne postoji obaveza, organizirala i javnu raspravu u fazi utvrđivanja sadržaja studije utjecaja na okoliš na kojoj su svi zainteresirani mogli dati svoje prijedloge o tome što je studijom potrebno obraditi. Time je Adria LNG prva u zemlji započela sboljom praksom ranijeg uključivanja javnosti u postupak procjene utjecaja na okoliš. Ovdje možete pročitati kako je na komentare i zahtjeve lokalne uprave, Zelene Istre, raznih ministarstava, lokalnih udruga i tvrtki odgovorio izrađivač studije, tvrtka Ekonerg:2.6.2009. - Hrvatska izmjenom Zakona o otpadu postaje Top destinacija za opasni i ostali otpad!Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva po prvi puta ukida zabrana uvoza opasnog otpada te se dopušta i uvoz svih vrsta otpada za sve postupke oporabe i korištenje u energetske svrhe. Nacrt prijedloga je objavljen na službenim stranicama MZOPUG 4. svibnja 2009. a prema Zakonu o zaštiti okoliša minimalni rok za sudjelovanje javnosti u raspravi je 30 dana. Činjenica je da u Hrvatskoj ne postoji zadovoljavajuća kontrola nad tokovima opasnog otpada. Za 2/3 opasnog otpada uopće se ne zna gdje završava, a pretpostavlja se da dobar dio toga završi protuzakonito odbačen u okoliš. Republika Hrvatska ne posjeduje nikakve kapacitete za zbrinjavanje ili oporabu vlastitog opasnog otpada. U takvoj situaciji, u kojoj ne možemo kontrolirati ni opasni otpad koji sami proizvodimo, nedopustivo je dozvoljavanje uvoza opasnog otpada iz drugih zemalja. Prije svega bi trebali voditi računa o otpadu koji sami stvaramo, a ne postajati krajnja destinacija otpada iz inozemstva. I sama državna izvješća potvrđuju potpuni kaos u prostoru koji nismo u stanju kontrolirati, a zbog čega se stalno događaju nesaglediva zagađenja okoliša, trajno trovanje ljudi štetnim tvarima iz otpada, ali i svog biljnog i životinjskog svijeta. Takav trend može voditi samo u sve lošiju zdravstvenu sliku okoliša i zdravlja stanovništva Hrvatske. Nikakav čarobni štapić neće umanjiti štetu koju vlastitom nebrigom stvaramo, a Nacrtom prijedloga izmjena Zakona o otpadu, smatramo, situacija će se samo još pogoršati. Evo i podataka iz državnih izvješća: a) Plan gospodarenja otpadom RH 2007-2015. (NN 23/07) u čl. 4.5.2. Procjena količina opasnog otpada kaže:"S obzirom na utvrđene činjenice i nedostatke službenih podataka o količinama opasnog otpada koji se prijavljuje, odnosno proizvodi u RH, napravljena je preliminarna stručna procjena količina opasnog otpada koji nastaje u RH. Prema preliminarnoj procjeni u RH nastaje oko 213.000 t/g opasnog otpada, što je tri puta više od prijavljenih količina opasnog otpada u KEO."b) Agencija za zaštitu okoliša u Izvješću o stanju u okolišu 2007. , str. 201., kaže: "Trenutno u RH ne postoji ni jedan kvalitetan objekt za gospodarenje opasnim otpadom, ako se izuzme suspaljivanje dijela ulja u cementari Koromačno i u nekim objektima HEP-a. Osim toga jako se smanjio i broj centara za prikupljanje opasnih tvari pa se smanjila i količina tako odvojenoga otpada."c) Agencija za zaštitu okoliša u publikaciji "Naglasci iz Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2007.", str. 29.: "Zbrinjavanje opasnoga otpada nije sustavno riješeno."d) Baselska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovog odlaganja (Članak 4(2)(d)) naglašava kako uvoz i izvoz opasnog otpada mora smanjiti na minimum, konzistentno sa okolišno prihvatljivim i efektnim upravljanjem takve vrste otpada. Dakle, Nacrt Prijedloga ne poštuje svojim odredbama niti zahtjeve Baselske konvencije. Naravno, Republika Hrvatska je članica spomenute Konvencije, te je dužna pridržavati se njenih odredbi (NN 3/94). e) Na izuzetno ozbiljnu situaciju upozoravaju ne samo sva službena državna izvješća, već i svakodnevna svjedočanstva građana i udruga iz svih dijelova zemlje. Ti dokazi su lako dostupni na internetu, u medijima i sl. Zelena Istra zajedno s kolegama iz Zelene akcije (ZG) i Sunca (ST) najoštrije osuđuje ove jako štetne promjene zakona po sve građane ove zemlje. SPORNE IZMJENE ZAKONA O OTPADU: Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu predlaže: Članak 47. mijenja se i glasi:Link: http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=8205 30.5.2009. - Razgovor - dobar put za dogovor oko rješavanja otvorenih problema kamenoloma u Šumberu
Predstavnici Holcimovog kamenoloma u Šumberu Željko Horvat i Ivan Slavić sastali su se 30 svibnja 2009., drugi put u mjesec dana, s građanim Šumbera i okolice, pokušavajući riješiti probleme koji nastaju zbog rada tog kamenoloma. Ako je razgovor početak za dogovor, onda je Holcim u Šumberu na dobrom putu, kojim bi i drugi vlasnici (preko)brojnih kamenoloma u Istri tebali krenuti.
S obzirom da je neposredni povod prvog sastanka bilo snažno miniranje koje je zatreslo Šumber i okolicu i prouzročilo štete na građevinama, predstavnik Holcima na samom je početku sastanka obavijestio građane da je u međuvrmenu obavljeno još jedno miniranje i upitao građane na koji su ga način osjetili. Svi su prisutni potvrdili da je to miniranje bilo sasvim u redu, da se nije osjetilo, pa je Holcim najavio da će se i sva sljedeća vršiti na isti način. Rekao je i da su postavljenja dva seizmografa, ali izvještaj o rezultatima mjerenja miniranja kasni, na što nisu mogli utjecati, ali će ga građanima staviti na raspolaganje čim ga i sami prime od angažirane tvrtke. Utvrdio je da je miniranje izvedeno na isti način kao i sporni put, što potvrđuje tezu da se prvi puta radilo o nepredviđenom prirodnom fenomu kaverni ispunjih glinom, što je dovelo do neželjenih posljedica. Nastavljajući s izvještajem o učinjenom od prvog sastanka, ispričao se što još uvijek nije postavljen sandučić za primjedbe na društvenom domu u Šumberu, te obećao da hoće i predlažio i dodatnu knjigu primjedbi u samom kamenolomu, gdje bi građani mogli upisivati svoje žalbe. Kao i prvi puta, građani izražavaju svoju zabrinutost zbog sudbine Velih stena, traže da se sačuvaju i da Holcim kontaktira Javnu ustanovu Natura Histrica radi mišljenja, na što Holcim pristaje. Međutim, građani primjećuju da najvažniji dio dogovora nije ispunjen, a to je prezentacija sadašnjeg izgleda kamenoloma u odnosu na obuhvat cijelog eksploatacijskog polja koje će se s vremenom otvoriti. Predstavnik kamenoloma objašnjava da mu je teško objasniti u kojem će se smjeru kamenolom širiti, a predstavnica Zelene Istre, Dušica Radojčić, traži da barem u postocima približno utvrde kolika je površina od ukupno predviđene do danas "otvorena". G. Slavić odgovara da je današnji volumen kamenoloma otprilike 50% od onog što će se u budućnosti još raskopati. G. Horvat najavljuje da će se pobrinuti za ortofoto snimak područja na kojemu će se vidjeti današnji kamenolom s okolnim građevinama i da će na njemu ucrtati buduće maksimalne granice kamenoloma. radojčić traži izvještaj o učnjenom u pogledu šteta na građevinama, a g. Slavić objašnjava da je obišao sve štete koje su građani na posljednjem sastanku prijavili, ali da ih pregledom nije mogao utvrditi jer se radi o šternama. G. Horvat najavljuje da će Holcim angažirati nekog od lokalnih stručnjaka za popravak tih šterni na vlastiti račun, s čim su se građani složili.
Vraćajući se na temu prašine i buke, građani tvrde da, premda su se smanjili, i dalje predstavljaju veliki problem. Buka se čuje ponekad, ali prašine je uvijek. Traže od Holcima da pronađe tehničko rješenje kojim bi se ostavila sadašnja barijera koja sprječava širenje zvuka prema Lugu, te da razina buke ne prelazi zakonski utvrđene granice. G. Horvat najavljuje skori početak mjerenja buke. Na pitanje građana o odšteti za prašinu i buku, odgovara da se Holcim mora pridržavati propisa o graničnim vrijednostima, te da sankcije postoje za kršenje zakona. Njima je cilj raditi u okviru dozvola koje imaju, a ne da "truju" susjede i da im za to plaćaju.
Osim navedenih tema, dogovoren je posjet građana kamenolomu na jesen i potvrđen početak sanacije kamenoloma zelenilom, također na jesen. G. Horvat pojašnjava da, kad je sanacija u pitanju, postoji mogućnost da se ona izvede u skladu s namjenom koja će toj površini dati nakon prestanka rada kamenoloma, o čemu se moraju izjasniti građani odnosno općina. Budući da je Holcim i ovog puta potvrdio da nema komercijalnog interesa za izgradnjom betonare, koja je ucrtana u prostornom planu na području kamenoloma, te da je prisutni načelnik Općine Sv. Nedelja demogoški izjavio da se betonara neće graditi bez suglasnosti građana, građani Šumbera najavili su da će tražiti da se mogućnost izgradnje betonare briše iz prostornog plana. Bilo je mnogo iznesenih nedoumica i nerazumijevanja u vezi s odredbama prostornog plana općine, no, umjesto da građanima odgovara na pitanja s poštovanjem, načenik Općine je, kao i na prvom sastanku, regirao svadljivo i u bahatom tonu. Sljedeći sastanak dogovoren je nakon što Holcim pribavi kartu sa snimkom sadašnjeg i budućeg obuhvata kamenoloma.
21.5.2009. - Za vrijeme trajanja javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš za zahvat izgradnje golf igrališta "Fratarska šuma", Zelena Istra je uputila svoje primjedbe koje možete pročitati ovdje:20.5.2009. - ROVINJ SVOJU PROČIŠĆENU OTPADNU VODU NEĆE ISPUŠTATI U MORE VEĆ PONOVO KORISTITI ZA ZALIJEVANJEHoće li rovinjski primjer biti motivirajući i za druge istarske općine i gradove?
Predstavnica Zelene Istre sudjelovala je 20. svibnja na prezentaciji Studije o utjecaju na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda «Cuvi» i «Monsena» u gradu Rovinju. Velika je šteta što se jedinice lokalne samouprave više ne potrude da zainteresiraju svoju javnost za prezentacije važnih projekata za grad, naročito kada se mogu pohvaliti dobrim rješenjem poput rovinjskog. Osim predstavnika medija i Zelene Istre, na prezentaciji nije bilo nikog drugog.
Rovinj se odlučio na daleko kvalitetniju zaštitu svog mora i okoliša od one utvrđene hrvatskim propisima - Rovinj će tako graditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda III. stupnja s ponovnim korištenjem pročišćene vode. Umjesto neracionalnog ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u more i trošenja vode za piće za zalijevanje ulica ili zelenih površina, u Rovinju su se odlučili na "ekološkiji" pristup i štednju vode.
Studijom utjecaja na okoliš razmatrano je više varijanti postupka čišćenja za uređaje i ispusta pročišćene vode. Za izbor najprikladnije varijante primijenjen je postupak «težinskog razvrstavanja» prema gospodarskim, okolišnim i zdravstvenim mjerilima, te je na kraju odabrana varijanta: uređaja s membranskim postupkom te ponovnom uporabom pročišćene vode za navodnjavanje okolnog područja. Oborinske vode sustava za odvodnju ispuštat će se dijelom u tlo posredstvom upojnih zdenaca, a dijelom u more unutar lučkog područja. Odlaganje ostatnog mulja s pročišćivača planirano je na odlagalištu Lokva Vidotto.
S obzirom da to nije učinjeno do sada, pozivamo Grad Rovinj da upozna građane s ciljevima izgradnje sustava i njegovim utjecajima na okoliš kao i dobrobiti i troškovima koje će od toga imati.
14.5.2009. - Komentari na Studiju utjecaja na okoliš Turističke izgradnje na području "Vila San Lorenzo" u FažaniZelena Istra je 14. svibnja uputila komentare na Studiju utjecaja na okoliš Turističkog naselja "Vila San Lorenzo" u Fažani. Radi se o projektu investitora Proficio nekretnine d.d. (bivše Luksuzne vile Istre d.d), kojim je na 6 ha bivše političke škole i kampa vatrogasne mladeži planirano preuređenje kompleksa vile San Lorenzo kraj Fažane u hotel najviše kategorije (5 zvjezdica), prenamjena jedne stambene građevine u ugostiteljski objekt, izgradnja hotela s 4* i depandansama, te uređenje rekreacijskih površina. Utjecaj na floru i vegetaciju prilikom građevinskih zahvata ponajprije se očituje u njenom uklanjanju i smanjenju površina pod vegetacijom. U slučaju ovog zahvata, gradnjom će biti obuhvaćeno 4,67 ha, od čega najveći dio otpada na parkovne površine (2,25 ha) i šume (0,82 ha). U prilogu možete pročitati što smo za vrijeme javne rasprave zatražili od investitora:9.5.2009. - Izvješaj o sastanku predstavnika Holcimovog kamenoloma s građanima Šumbera povodom straha i šteta nastalih posljednjim miniranjem u njihovom susjedstvu
Tvrtka Holcim mineralni agregati iz Šumbera organizirala je 9. svibnja 2009. sastanak sa zainteresiranim i zabrinutim susjedima kamenoloma - građanima Šumbera. Povod - miniranje u Holcimovom kamenolomu 24. travnja koje je uplašilo stanovnike i prouzročilo im štetu.
Predstavnik Holcima je u uvodnom dijelu pred 30-ak prisutnik stanovnika iznio stav tvrtke o uzrocima neočekivano snažne eksplozije 24. travnja. Premda je navedeno miniranje bilo napravljeno, prema njegovim riječima, u skladu s propisima i pravilima struke i ni po čemu se nije razlikovalo od prethodnih miniranja, pretpostavljaju da je neželjeni efekt proizvela neočekivana kaverna. Ispričao se na tom događaju do kojeg nije došlo, tvrdi, zbog nemara već zbog okolnosti na koje nisu mogli utjecati, a koje će sada pri svakom sljedećem miniranju uzimati u obzir. Najavio je da će se o svakom miniranju građani od sada unaprijed obavještavati, te da će se postaviti seizmograf. Nakon toga su građani, nezadovoljni obrazloženjem, govorili o strahu i štetama koje su pretrpjeli zbog te eksplozije (popucane fasade, stakla, krovovi, šterne...), ali i o svim nedaćama koje trpe zbog blizine kamenoloma poput buke, prašine, neprimjerenog prometa kamiona velike nosivosti, devastirane ceste, pada vrijednosti njihovih nekretnina, šete koje trpe druge gospodarske djelatnosti u tom kraju poput agroturističkih domaćinstava. Od kamenoloma u svojoj blizini imaju samo štete, a nikakve koristi. Bilo je prijedloga da se sljedeće miniranje odgodi sve do trenutka u kojem će se sa sigurnošću moći utvrditi koji je uzrok neželjnog efekta koji se dogodio, a koji predstavnik Holcima na sastanku nije mogao utvrditi sa sigurnošću nego je govorio samo o pretpostavkama. Predstavnica Zelene Istre pozvala je Holcim da ljudima nadoknadi štetu u nekom prihvatljivom roku, predložila da građani izaberu svoja tri predstavnika koji će biti kontakt s Holcimom radi utvrđivanja nastale štete, na što su predstavnci Holcima pristali uz najavu unajmljivanja vještaka koji će utvrditi uzrok štete. Pozvali su građane da u roku od 10 dana prijave nastalu štetu. Od mnogobrojnih ostalih tema i pitanja koje su uzrujani građani postavljali, izdvajamo pitanje o tome koliko novaca ide Općini Sveta Nedelja od kamenoloma. Predstavnik kamenoloma objasnio je da Općini ide 2,6% vrijednosti mineralne sirovine koja se vadi, što je u 2008. iznosilo 35.600 kn. U 2009. godini je predviđen tri puta veći iznos te naknade, ali se, nažalost, raspodjela mijenja pa će državi i Županiji biti isplaćene 2/3 tog iznosa, a iznos naknade Općini ostat će isti kao prošle godine. Građane je interesiralo i kada će se započeti sa sanacijom kamenoloma ozelenjavanjem i dobili odgovor da će se crni bor početi saditi na jesen, prema obavezi iz ugovora o koncesiji. Jedno je pitanje bilo i ima li tvrtka namjeru graditi i betonaru, kako je predviđeno prostornim planom Općine, na što je predstavnik Holcima odgovorio negativno. Budući da je prisutni načelnik Općine izjavio da su u tijeku izmjene i dopune Prostornog plana Općine, Predstavnica Zelene Istre je građanima predložila da zahtijevaju brisanje betonare iz plana. Holcim je najavio postavljanje sandučića kod Doma kulture u Šumberu u koji će građani moći ubacivati svoje prijedloge i pritužbe na rad kamenoloma.
Sljedeći sastanak je dogovoren je za 30. svibanj 2009., o sastanku će Holcim građane obavijestiti barem 7 dana prije da dolazak mogu planirati i stanovnici obližnjeg Podpićna, kojih ovog puta zbog najave sastanka u posljednji čas nije bilo. Na sljedećem sastanku će biti riječi o aktivnostima utvrđivanja šteta radi njihove naknade.
27.4.2009. - Sunce i Zelena Istra započeli istraživanje o zaštiti prirode i sudjelovanju javnosti u zaštiti prirode. Istraživanje se prpvodi putem Upitnika koji je namjenjen predstavnicima lokalnih vlasti na čijim se područjima nalaze područja Ekološke mreže i potencijalna Natura 2000 područja.Uvođenje novih zakonskih obveza u zaštiti prirode, odnosno uspostava Ekološke mreže i Natura 2000 područja istovremeno donose neka prednosti i ograničenja. O pravovremenoj informiranosti i znanju lokalnog stanovništva i lokalnih struktura vlasti ovisi koliko će se prednosti koje donose zaštićena područja iskoristiti za dobrobit razvoja lokalnih zajednica koje se nalaze na ovim područjima. Kroz istraživanje namjeravamo steći uvid u upoznatost lokalnih struktura vlasti s pravima, obvezama, mogućnostima i posljedicama koje proizlaze iz novog hrvatskog zakonodavstva vezanog uz zaštitu prirode ali i obveza koje proizlaze iz procesa pristupanja Hrvatske EU. Istraživanje se provodi među općinama i gradovima na području području Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske, Šibensko-kninske i Istarske županije, a ispunjeni upitnik možete nam poslati:
8.4.2009. - Zelena Istra na konferenciji za novinare obavještava javnost o razlozima za pokretanje tužbe koju je protiv Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva podnijela Upravnom sudu u Zagrebu 7. travnja 2009. zbog Rješenja o prihvatljivosti za okoliš golf igrališta "Brkač" kod Motovuna.
MZOPUG je zahvat golf igrališta Brkač u općini Motovun ocijenio kao prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša. Zelena Istra je podnijela tužbu Upravnom sudu jer se u postupku procjene utjecaja na okoliš nije postupilo prema propisima, jer činjenično stanje nije pravilno utvrđeno i što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak.
Budući da je propusta u provođenju postupka procjene utjecaja na okoliš bilo mnogo, očekujemo da će Upravni sud usvojiti našu tužbu i poništiti Rješenje MZOPUG. Prema članku 149. Zakona o zaštiti okoliša, sudski postupak po svakoj tužbi iz područja zaštite okoliša je hitan.
Ministarstvu zaštite okoliša PUG ćemo poslati i zahtjev za zamrzavanje izvršenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata golf igrališta "Brkač" do okončanja postupka i to zbog sumnje u njegovu ispravnost, ali i jer bi njegovim izvršenjem mogla nastati nenadoknadiva šteta. Ukoliko MZOPUG dopusti izvršenje Rješenja, a Sud usvoji našu tužbu i poništi Rješenje o prihvatljivosti zahvata golf igrališta "Brkač", povrat u prijašnje stanje bio bi skup ili nemoguć.
3.4.2009. - Što MZOPUG može očekivati od građana kada ni samo ne poštuje propise: Primjedbe Zelene Istre i Sunca na Nacrt prijedloga Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaj na okolišKao što se i mi čudimo što se Uredba o PUO usvojena u lipnju 2008. godine već mijenja, tako se za razlog tako brzih izmjena zasigurno pitaju i mnogi drugi. Kao jedino obrazloženje izrade izmjena i dopuna predmetne Uredbe na internet stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva stoji "u cilju racionalizacije i poboljšanja efikasnosti i ekonomičnosti postupka procjene utjecaja na okoliš", uopće ne objašnjavajući na koji će se to način postići veća efikasnost i ekonomičnost. Cjelovite tekstove primjedbi pročitajte ovdje:2.4.2009. - Ekspertiza prof.dr. Slavka Kulića o ŽCGO "Kaštijun" - potvrda dosadašnjih sumnji i strahova pogođene javnosti24.3.2009. - Poziv na radionicu "Sudjelovanje javnosti: od formalnosti do prednosti"Zelena Istra 29. i 30. travnja 2009. godine organizira U Puli u hotelu "Brioni" radionicu pod nazivom "Sudjelovanje javnosti: od formalnosti do prednosti" i poziva predstavnike poslovnog sektora, udruga za zaštitu okoliša, predstavnike tijela nadležnih za provedbu postupka PUO, predstavnike jedinica lokalne samouprave i znanstvene zajednice da se prijave. >> nastavak23.3.2009. - Poziv općinama i gradovima u Istarskoj županiji na suradnju u kreiranju bolje prakse uključivanja javnosti u odlučivanje o pitanjima koje se tiču zaštite okoliša18.3.2009. - Pogledajte Rješenje o prihvatljivosti zahvata koje je za golf igralište Brkač podno Motovuna izdalo Ministarstvo zaštite OPUG9.3.2009. - Komentari Zelene Istre na Izvješće MZOPUG o provedbi Arhuške konvencije
19.2.2009. - Javna rasprava u fazi utvrđivanja sadržaja studije utjecaja na okoiš za LNG terminal na Krku - korak naprijed u odnosu na dosadašnju praksu U Omišlju na Krku je 19. veljače 2009. održana javna rasprava u postupku izdavanja upute o sadržaju Studije utjecaja na okoliš za terminal ukapljenog prirodnog plina, koji je zatražio investitor, tvrtka Adria LNG d.o.o.
Nova Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš predviđa mogućnost (nažalost, ne i obavezu) da investitor od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zatraži uputu o sadržaju studije utjecaja na okoliš. Tu smo novinu uveli u procesu usklađivanja zakonodavstva s europskim standardima. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg je europski zakonodavac predvidio mogućnost izrade uputa o sadržaju studije je da bi se analize odnosno područja obrađena studijom utjecaja na okoliš svela na ona neophodna za donošenje odluke i izbjegli nepotrebno voluminozni izvještaji o nerelevatnim ili beznačajnim informacijama. Istraživanje bi trebalo biti fokusirano na one elemente koji su presudni za donošenje odluke o utjecaju nekog zahvata, a zainteresiranoj bi javnosti trebalo omogućiti da se uključi u predlaganje sadržaja studije budući da nitko bolje od nje ne poznaje lokalnu stvarnost, uvjete i vrijednosti na kojima počiva.
 Adria LNG je zatražila izdavanje upute za sadržaj studije, ali i po prvi puta u hrvatskoj praksi organizirala javnu raspravu u okviru tog postupka. To je pravi smisao ranog uključivanja javnosti u postupku procjene utjecaja na okoliš. Na raspravu u Omišalj pozvani su i odazvali se brojni predstavnici struke, zainteresirane javnosti i nadležnih tijela. Na raspravi su se čuli brojni prijedlozi za sadržaj studije iz kojih se moglo zaključiti koji se najznačajniji negativni utjecaji predviđaju na lokaciji zahvata i širem području odnosno što najviše brine javnost i gospodarstvenike. Radi se o utjecaju pothlađivanja mora, ispuštanja klorovog hipoklorita u more, mogućim rizicima od eksplozija, utjecaju na druge gospodarske djeatnosti poput ribarstva i turizma, povećanom intenzitetu pomorskog prometa itd. Najtraženiji zahtjev bio je obrada utjecaja tehnološke varijante postrojenja koja ne predviđa korištenje morske vode za uplinjavanje odnosno bez ispuštanja klorirane i pothlađene morske vode.
Ishod ovog pokušaja uvođenja bolje prakse sudjelovanja javnosti u postupku procjene utjecaja na okoliš mogao bi biti kvalitetnija odluka, ukoliko se sugestije s rasprave i usvoje odnosno obrade u studiji utjecaja na okoliš (opet nažalost, naši propisi ne utrđuju obavezu poštivanja izdanih uputa o sadržaju studije). Pozitivni učinci uvođenja bolje prakse mogli bi djelovati kao katalizator i za druge investitore i posupke procjene utjecaja na okoliš.
Pročitajte prijedloge Zelene Istre u postupku rasprave o sadržaju studije utjecaja na okoliš za LNG terminal:
18.2.2009. - Započele online aktivnosti projektaPrva verzija kolaborativne online platorme je kreirana na adresi http://twiki.pula.org/bin/view/Participator <-- uskoro će server biti podešen za redirekciju s adrese http://participator.zelena-istra.hr
Attach
|
 | "Ova web stranica izrađena je uz pomoć Europske unije. Za sadržaj ove stranice isključivo je odgovorna Zelena Istra i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. “This website has been produced with the assistance of the European Union. The content of this page is responsibility of Zelena Istra and can in no way be understood as reflecting the views of the European Union" |
 | In production of this website we used only free/open source software: TWiki, Ubuntu GNU/linux, OpenOffice.org, GIMP, Firefox, Mailman... and hosted on Debian/Apache. |